Geografski položaj kao faktor razvoja Karlovca

13. srpnja 2009. |
Pogledajte sve članke na karti

Geografski položaj imao je veliki utjecaj na razvoj Karlovca. Posebno to dolazi do izražaja zbog geografskog smještaja Karlovca na kontaktu Panonske nizine i Dinarida, u blizini hrvatskog gorskog praga. Važna je i činjenica da je Karlovac smješten na četiri rijeke; Kupi, Korani, Mrežnici i Dobri. Premda se danas iskorištavaju za turizam i rekreaciju, nekada su imale važnu ulogu u prometnom povezivanju, što se prije svega odnosi na prometno iskorištavanje rijeke Kupe.

Karlovac je nastao 13. srpnja 1579. kao vojni grad za obranu od osmanlijskih prodora. Nakon Mira u Sremskim Karlovcima 1699. i Mira u Požarevcu 1718. godine njegova uloga vojnog grada se smanjuje premda je službeno vojna utvrda bio do 1870. godine. U tom razdoblju u gradu je osim vojne posade bio i niz obrtnika koji su zadovoljavali vojne potrebe (čizmari, kovači, krojači, lončari, stolari, zidari, tkalci, zlatari…). Od osamnaestog stoljeća pa sve do polovice 19. stoljeća Karlovac je postao važno trgovačko središte. Veliki profiti ostvarivali su se trgovinom žita, kao posljedica velike razlike u cijeni žita na tržištu. Za razvoj Karlovca veliko je značenje imao Panonsko-sjevernojadranski žitni put. Dunavom, Savom i Kupom žito se prevozilo iz Panonske nizine do Karlovca, gdje se pretovarivalo i kolskim putovima, Jozefinom, Karolinom i Lujzijanom prevozilo do sjevernojadranskih luka Rijeke, Bakra i Senja. To je razdoblje prozvano Zlatno doba trgovačkog Karlovca. Koliko je bilo bogatstvo Karlovca govori i činjenica da su krajem 18. stoljeća njegovi stanovnici plaćali najveći porez u Hrvatskoj. O poslovnoj živosti Karlovca govori i činjenica da je početkom devetnaestog stoljeća u tvrđavi i njegovoj okolici bilo 120 gostionica i svratišta. To bogatstvo bilo je razlog zašto je Karlovac uz Zagreb bio središte narodnog preporoda u 19. stoljeću.


Sl. 1. Karlovačka zvijezda – plan iz 1775. godine (izvor).

U tom razdoblju grad se iz jezgre, utvrde oblika šesterokrake zvijezde, širi prema Kupi, a u tom području grada nastaje nova gradska četvrt koju su stanovnici okolnih područja zbog njezinog bogatstva prozvali Židovska varoš. Bio je to dio grada u kojoj je prevladavao uslužni sektor djelatnosti; promet, trgovina, ugostiteljstvo, novčarstvo. Tada se počinju javljati prve manufakture tekstila, kože i druge koje su se temeljile prvenstveno na domaćim sirovinama.


Sl 2. Ostaci riječne luke u Karlovcu krajem 19. stoljeća (izvor)

Prva kriza koja pogađa razvoj gospodarstva Karlovac bila je u vrijeme napoleonovih ratova, početkom 19. stoljeća. Osnivanjem Ilirskih provincija prekida se žitni put, a uspostavlja se pamučni put za dovoz osmanlijskog pamuka iz Bosne. Put koji je prolazio od Kostajnice preko Petrinje, Velike Gorice prema Samoboru i Novom Mestu, zaobilazio je Karlovac. Međutim, s propašću Ilirskih provincija, Karlovac ne doživljava gospodarski oporavak. Dva su glavna razloga. Prvi je pad cijena žita, zbog konkurencije puno jeftinijeg žita iz SAD-a. Seljaci tadašnje Austro-Ugarske Monarhije nisu bili konkurentni u usporedbi s američkim seljacima koji su imali posjede puno većih površina, a bili su i tehnološki napredniji; koristili su traktore i učinkovitiji plodored, a upotreba parobroda omogućila je jeftiniji prijevoz žita preko oceana. Drugi razlog gospodarskog zaostajanja Karlovca bila je izgradnja željezničke pruge Zagreb-Rijeka 1873. godine. Trgovačka uloga grada naglo slabi, te dolazi do krize, prije svega zbog pada uslužnih djelatnosti u gradu. Kao prometno čvorište puno veće značenje dobiva Zagreb. Industrija je bila u začecima i podmirivala je samo lokalne potrebe, a obrtničko i trgovačko stanovništvo preorijentiralo se na poljoprivredu, od čega krajem 19. stoljeća živi gotovo 40% građana.


Sl. 3. Miljokaz – podignut je na početku Jozefine koja je izgrađena u vrijeme procvata gospodarstva Karlovca (izvor).

Nakon Prvog svjetskog rata počinje polagana izgradnja industrije u Karlovcu. Prije svega to je bila industrija koja se zasnivala na jeftinoj radnoj snazi (tekstilna) i sirovinama (prehrambena, drvna). Primjer tih industrija koje su opstale do danas su Karlovačka pivovara, Žitoproizvod, DIP (proizvodnja parketa i rezane građe).  Takva industrija zaposlila je velik dio radne snage grada, dok se stanovništvo u okolici još većinom bavilo poljoprivredom. Međutim, sve do Drugog svjetskog rata nije bilo sustavnog razvoja industrije. Nakon Drugog svjetskog rata dolazi do snažnog razvoja industrije. Prije svega je to posljedica petogodišnjih planova u okviru planskog gospodarstva. Grade se velike tvornice, prvenstveno prerađivačke industrije (Jugoturbina, Lola Ribar, ŽEČE, i druge), koje su zapošljavale stanovništvo grada i okolice. Tako je samo Jugoturbina zapošljavala oko 7 000 radnika. Za razvoj industrije važnu je ulogu imala željeznica. Velike tvornice grade se uz željeznicu kojom se dopremaju sirovine. Karlovac je uz Zagreb postao jedno od najvažnijih industrijskih središta središnje Hrvatske. Za razvoj grada važna je izgradnja autoceste Zagreb-Karlovac, prve autoceste u Hrvatskoj, 1971. godine. Međutim, utjecaj te autoceste na gospodarstvo Karlovca bio je ograničen budući da se na nastavak izgradnje autoceste prema Rijeci čekalo više od 25 godina.

Osamdesetih godina dvadesetog stoljeća dolazi do krize socijalističkog sustava. Prezaposlenost, korupcija, sustav koji ne omogućava napredovanje sposobnih te konkurentniji i produktivniji kapitalistički sustav samo su neki od faktora zbog kojih se raspao socijalizam. Prijelaz iz planskog gospodarstva u tržišno, odnosno tranzicija, dočekan je s velikim oduševljenjem, međutim, pokazalo se da je to vrlo težak, dugotrajan i skup proces koji se prije svega temelji na mijenjanju čovjeka. Krajem osamdesetih godina velike tvrtke, kao što su Jugoturbina, Velebit, Josip Kraš, i mnoge druge manje propale su ili su se raspale u manje tvrtke. Velikosrpska agresija nanijela je velike, neposredne i posredne, štete gospodarstvu grada. Iako ne jedini, bio je to glavni razlog zašto se grad u razdoblju Domovinskog rata vrlo sporo gospodarski razvijao, odnosno zaostajao. Problematična je bila i privatizacija koja se provodila u takvim uvjetima. Osim toga veliki dio industrije propao je jer je bio tehnološki zastario i nije se mogao nositi s međunarodnom konkurencijom. Zbog toga je propao velik dio industrije odjeće i obuće, te metaloprerađivačke i kemijske industrije. Premda je metaloprerađivačka industrija opstala, ona je danas na tehnološki niskoj razini, a proizvodi su namijenjeni ograničenom tržištu. Industrija koja je relativno lagano prošla proces privatizacije, iako nije bila pošteđena privatizacijskih afera, bila je prehrambena industrija (Karlovačka pivovara, Karlovačka industrija mlijeka, Karlovačka industrija mesa).


Sl. 4. Alstom Hrvatska – jedna od tvrtki nastala rapsadom Jugoturbine (izvor).

Izgradnja autoceste Zagreb-Rijeka, odnosno Zagreb-Split, ponovo naglašava važnost (prometnog) položaja Karlovca te predstavlja važnu osnovu za razvoj grada. Kako su navedene autoceste u potpunosti sagrađene tek prije nekoliko godina nemoguće je sagledati kako će to utjecati na prostorni razvoj grada, premda su određene vizije razvoja uvrštene u prostorne planove. Izlazak s autoceste u Karlovcu, zbog svoje dostupnosti, poželjna je lokacija za smještanje tvrtki. U njegovoj su blizini sagrađena dva trgovačka centra, hotel, benzinska pumpa, a planira se i izgradnja zone malog poduzetništva. Premda je cijeli taj prostor postao je gospodarski izrazito dinamičan, mogućnosti su puno veće. Izgradnjom autoceste Karlovac je udaljen od Zagreba pola sata, a od Rijeke sat i pola vožnje osobnim automobilom. Važno je iskoristiti tu dostupnost i privući što je moguće više željenih gospodarskih subjekata. Zagreb je veliko i najbogatije tržište u Hrvatskoj, što mora biti iskorišteno. Osim toga Karlovac je podjednako udaljen od istočnog i južnog djela Hrvatske. Zbog ovako povoljnog položaja nužna je što veća sposobnost lokalnih vlasti da privuku investitore. Osim malome poduzetništvu i industriji pažnja se treba posvetiti i razvoju turizma. Pogotovo ako se uzme u obzir tranzitni položaj Karlovca. U okviru Karlovačke županije postoje brojni turistički sadržaji s kojima turisti trebaju biti upoznati kako bi dio turista koji putuje prema moru proveo koji dan na prostoru Karlovačke županije i grada Karlovca. Pri tome je potrebno osmisliti kvalitetnu turističku ponudu. Kako bi kulturno-povijesni spomenici na prostoru grada bili atraktivni turistima, mnogi od njih moraju biti obnovljeni. Naročito su velika ulaganja potrebna za obnovu stare karlovačke jezgre. S obzirom na trenutnu situaciju, Karlovac nije sam u stanju kvalitetno vršiti obnovu stare gradske jezgre.


Sl. 5. Karlovac danas – pogled iz zraka (izvor)

Geografski položaj Karlovca imao je veliku ulogu u razvoju Karlovca. Osamostaljenjem Hrvatske njegov je prometni položaj došao još više do izražaja. Izgradnja autocesta Karlovac je učinila dostupnijim drugim gradovima Hrvatske, a važnu ulogu u gospodarskom razvoju grada u budućnosti leži u iskorištavanju njegovog prometnog položaja. Blizina Rijeke kao najveće hrvatske luke i Zagreba kao najvećeg grada u Hrvatskoj potencijal su koji bi trebao privlačiti poduzetnike. U kojoj će se mjeri to ostvariti ovisi o radu lokalnih gradskih i županijskih vlasti. Politika koju će provoditi mora biti u službi razvoja. Također, lokalna uprava mora stvoriti uvjete za poslovanje onih poduzetnike kojima, zbog bilo kojih razloga ne odgovara smještaj poslovanja u Zagrebu.

Literatura i izvori

Vrbetić M., Gršić D.,1979: Karlovac u prošlosti, u Kaj – časopis za kulturu, Tiskara “Zagreb”, Zagreb
Grad Karlovac, službene stranice
Hrvatska gospodarska komora
Karlovačka županija, službene stranice