Salzburg – Mozartov grad

10. siječnja 2006. |
Pogledajte sve članke na karti

Salzburg se smjestio na rijeci Salzach, na sjeverozapadu Republike Austrije, podno sjevernih padina Alpa i nedaleko granice sa SR Njemačkom (Bavarskom). Glavni je i najveći grad savezne zemlje Salzburg (Salzburg Bundesland; 7154 km2, oko 520 000 stanovnika). Razvio se u danas važno kulturno i turističko središte sa razvijenom pivarskom, metalnom, kemijskom i tekstilnom industrijom. Važno je cestovno i željezničko čvorište, a često ga nazivaju i sjeverozapadnim vratima Austrije. Danas ima oko 145 000 stanovnika.

Salzburg se, uz Beč i Enns, ubraja u najstarije gradove Austrije. Razvio se prvotno kao keltsko naselje Ivavum krajem željeznog doba, a 15. godine pr. Krista postaje dio Rimskoga Carstva i razvija se kao trgovačko središte Juvavum. Na mjestu današnjeg Salzburga, Sv. Ruprecht (Rupert) oko 696. godine osnovao je benediktinsku opatiju Sv. Petra, u kojoj se danas u originalu čuvaju Mozartove partiture, a 712. ženski samostan Nonnberg – najstariji sjeverno od Alpa. Tijekom reforme bavarske crkve 739. god. postaje biskupija, a već 798. nadbiskupija. Pod imenom Salzburg prvi se put spominje 755., a status grada dobiva 1287. godine. Rimski car i njemački kralj Frederik III. proglasio ga je 1481. slobodnim kraljevskim gradom. Dio Austrije, točnije Habsburškog carstva, postaje 1816. Po završetku II. svj. rata, Salzburg je postao sjedište američke vojske u Austriji (1945-1955), pa iz tog vremena nosi epitet – „tajni grad“.

Sl. 2. Ulice Salzburga (snimila: D. Spevec)

Ime grada u sebi sadrži riječ „sol“ (njem. Salz). U okolici Salzburga nalaze se rudnici soli Hallstatta i Dürrnberga, koji su se eksploatirali još od 800. pr. Krista pa sve do 1989. kada je zatvoren i posljednji rudnik. Rudnici su danas jedna od najvećih turističkih atrakcija sav. zemlje Salzburg.
Kad se govori o Salzburgu često se ističe da je upravo to najstarije i najvažnije kulturno središte Austrije. Zbog arhitekture i bogatog kulturnog nasljeđa često se u prošlosti, posebice tijekom XVI. st., nazivao „njemačkim Rimom“. Povijesno središte Salzburga – Altstadt, od 1997. na Popisu je zaštićene svjetske kulturne baštine UNESCO-a. U Salzburgu se istovremeno isprepliću slikovit alpski pejsaž, bogata arhitektura i brojni kulturno-povijesni spomenici. Sve to doprinjelo je reputaciji Salzburga kao jednog od najljepših gradova na svijetu.
Iznad središnjeg dijela grada, na brdu Mönchberg (523 m), izdiže se utvrda Hohensalzburg iz XI. stoljeća, koja se u ubraja u najstarije i najbolje očuvane utvrde u Europi. Gradnja je započela 1077., proširena je oko 1500., a dovršena 1681. godine. Utvrda je služila kao sjedište nadbiskupa tijekom ratova u XV. i XVI. stoljeću. Danas je svojevrsni simbol grada i jedna od najvećih turističkih atrakcija, a do nje, osim pješke, možete doći i uspinjačom (Festungsbahn). U stijenama Mönchberga iskopane su ranokršćanske katakombe koje se nalaze uz crkvu Sv. Petra iz XII. st., koja je podignuta na temeljima crkve iz VII. st. koju je sagradio Sv. Ruprecht.

Sl. 3. Utvrda Hohensalzburg (snimila: D. Spevec)

Današnji izgled grada većinom datira iz razdoblja XVI., XVII. i XVIII. stoljeća. Neizbrisiv trag u arhitekturi grada ostavili su tadašnji nadbiskupi Wolf Dietrich von Raitenau, Markus Sittikus i Paris Lodron – oni su potaknuli izgradnju brojnih, danas reprezentativnih građevina Salzburga. Time je započela njegova transformacija iz srednjovjekovnog u barokni grad. Na njihovu inicijativu u Salzburg su pristigli tada neki od najcjenjenijih talijanskih arhitekata i graditelja. Iz tog razdoblja datiraju neke od danas najvećih gradskih turističkih atrakcija – katedrala, brojne crkve, dvorac Mirabell i dr. Katedrala (Dom) iz XVII. st građena je u stilu talijanske renesanse za nadbiskupa Markusa Sittikusa na mjestu bazilike iz VIII. st., koju je 774. podignuo Sv. Virgil, biskup iz Irske, te romanske katedrale (1181-1200) koja je stradala u požaru 1598. Salzburška je katedrala bila prva crkva uopće građena u stilu talijanske renesanse na njemačkom govornom području.

Sl. 4. Katedrala u Salzburgu (snimila: D. Spevec)

Grad se razvio oko pet trgova – Residenzplatza, Mozartplatza, Domplatza, Kapitelplatza i kompleksa oko crkve i samostana Sv. Petra, prema planu „idealnog renesansnog grada“ Vincenza Scamozzije, talijanskog arhitekta iz Venecije. Glavni je gradski trg Residenzplatz, s lijeve strane rijeke Salzach. Na njemu je podignuta fontana Residenzbrunnen (1656-1661), djelo talijanskog kipara Tommasa di Garona – najveća i najljepša barokna fontana izvan Italije, te dvije nadbiskupske rezidencije (Residenzneubau iz XVI. st. i Residenz iz XVII-XIX. st.).
Danas je vrlo malo toga očuvano od srednjovjekovne arhitekture. Nekoliko je zgrada stradalo u požaru 1818., a tijekom II. svjetskog rata, kada je oko 40% grada uništeno, brojne su građevine pretrpjele nepovratnu štetu.
Noviji dio grada razvio se na desnoj obali Salzacha. Ovdje se nalazi muzička akademija Mozarteum (1910-1914), crkva Svetoga Trojstva (1694-1702) – djelo arhitekta Johanna Bernharda Fischer von Erlacha, crkva Sv. Sebastijana sa grobljem koje je sagrađeno po uzoru na ono u talijanskom gradu Pisi (Campo Santo). Ovdje su grobovi Mozartove supruge Constanze i njegova oca Leopolda, grob glasovitog liječnika iz razdoblja renesanse Paracelsusa, te mauzolej nadbiskupa Wolfa Dietricha von Raitenaua. U novijem se dijelu Salzburga nalazi i dvorac Mirabell (poznat i kao Altenau) sa vrtovima, kojeg je 1606. nadbiskup von Raitenau dao sagraditi za svoju ljubavnicu Salome Alt i njihovo 15 djece. U vrtovima je i sjenica koja je inspirirala Mozarta kada je skladao jednu od svojih najpoznatijih opera „Čarobnu frulu“; prenesena je iz Beča 1877. godine.

Sl. 5. Palača i vrtovi Mirabell

(izvor: http://www.earth-photography.com/Countries/Austria/Salzburg_intro.html)

Salzburg je u svijetu poznat kao rodni grad baroknog skladatelja Wolfganga Amadeusa Mozarta (1756-1791). Godina 2006. u Austriji je proglašena Mozartovom godinom – 27. siječnja slavi se 250-ta godišnjica njegova rođenja. Mozartova rodna kuća (Mozart Geburtshaus), u Getreidegasse br. 9 – jednoj od najstarijih i najživopisnijih ulica u Salzburgu, danas je muzej. U njegovu se čast već dugi niz godina održavaju brojni festivali, a posebno mjesto pripada danas poznatom i svjetski priznatom festivalu glazbe i drame „Salzburger Festspiele“, koji je osnovan 1842., a od 1917. redovito se održava svake godine. Mozartov spomenik na Mozartplatzu, djelo Ludwiga Michaela von Schwanthalera, podignut je i otkriven 1842. u prisutnosti dvaju njegovih sinova.

Sl. 6. Rodna kuća Wolfganga Amadeusa Mozarta (snimila: D. Spevec)

Salzburg danas ima i dugogodišnju tradiciju održavanja Božićnog sajma (Christkindlmarkt), koji se na Domplatzu održava svake godine u vrijeme Adventa, još od daleke 1491. godine. U razdoblju 1679-1798. održavao se na Alten Marktu, a od 1849. sajam se vratio na Domplatz.
Turistima je izuzetno atraktivna i najbliža okolica Salzburga, gdje se nalaze dvorci Leopoldskron i Hellbrunn, gradski ZOO…
Jedan od svjetski najpopularnijih filmova, „Moje pjesme, moji snovi“ (u originalu Sound of Music), sa Julie Andrews i Christopherom Plummerom, snimljen je 1964. u Salzburgu i njegovoj okolici. Danas se turistima koji posjete Salzburg nudi organizirani posjet svim lokacijama na kojima je snimljen spomenuti film.
U okolici Salzburga „rođena“ je i najljepša božićna pjesma „Tiha noć“. Napisao ju je svećenik malog sela Oberndorf Josef Franz Mohr 1816. godine. Prvi je put izvedena na Badnjak 1818. u kapelici u Oberndorfu.

Sl. 7. Božićni sajam na Domplatzu

(izvor: http://www.zanzig.com/travel/salzburg1.htm)

Turizam, koji je danas jedna od vodećih grana gospodarstva Salzburga, značajnije se počinje razvijati tijekom XIX. st. Svake godine grad posjeti više od 6,5 milijuna turista iz čitavog svijeta. Salzburg je privlačan turistima tijekom čitave godine. Svako godišnje doba daje ovom kulturnom biseru Austrije poseban šarm. Salzburg vrijedi vidjeti, bez obzira koje vam je doba godine najdraže. Ako vam se ikada nađe na putu, nemojte ga zaobići!

Korištena literatura i Internet stranice:
1. Salzburg, COSY Ges.mbH. & Co., Salzburg, 2004.
2. http://www.salzburg.gv.at/en/en-index/en-geschichtesbg.htm
3. http://www2.salzburg.info/sehenswertes_439.htm