Od 1. 1. 2023. Hrvatska je dio schengenskog prostora
Hrvatska ulazi u schengenski prostor - koja su očekivanja?
Osvrt
Ivan Šišak
Geografski odsjek PMF-a
Što nas čeka s ulaskom Hrvatske u schengenski prostor 2023. godine?

Danas, 8. prosinca 2022. na sastanku Vijeća za pravosuđe i unutarnje poslove Europske unije donesena je Odluka Vijeća o punoj primjeni odredaba schengenske pravne stečevine u Republici Hrvatskoj: Tom se odlukom, počevši od  1. siječnja 2023. godine, omogućava ukidanje kontrole osoba na kopnenim i morskim granicama Hrvatske prema državama koje su dio schengenskog prostora. Kontrola na zračnim granicama prema državama tog prostora biti će ukinuta 26. ožujka 2023. Hrvatska je postala 27. članica toga prostora, koji trenutno uključuje 26 država, od kojih su 22 članice Europske unije (sve države članice osim Bugarske, Cipra, Irske i Rumunjske te Hrvatske do 1. siječnja 2023.), a četiri države članice Europskog udruženja slobodne trgovine (Island, Norveška, Švicarska i Lihtenštajn).

Uspostava schengenskog područja smatra se jednim od najvećih postignuća europskog projekta. Ona je započela još 1985. godine, kada je u luksemburškom mjestu Schengen smještenom uz granicu s Njemačkom potpisan Schengenski sporazum između Francuske, Njemačke, Nizozemske, Belgije i Luksemburga. Porazum je 1990. godine nadopunjen Schengenskom konvencijom. Tada je uspostavljeno područje bez nadzora tzv. unutarnjih granica, tj. državnih granica između potpisnica sporazuma, gdje je ukinuta policijska kontrola. Policijska kontrola može se ponovno uvesti u izvanrednim okolnostima i u slučajevima posebnih prijetnji. Istovremeno, na vanjskim granicama schengenskog područja provodi se usklađen nadzor na temelju jasno definiranih kriterija, uz uspostavu i održavanje zajedničke vizne politike za sve članice.

Slobodno kretanje preko unutarnjih granica članica schengenskog prostora omogućilo jačanje dnevne mobilnosti između različitih država. Europsko vijeće procjenjuje da svakodnevno unutar schengenskog prostora državne granice prelazi 3,5 milijuna osoba, od čega 1,7 milijuna čine dnevni migranti koji odlaze na posao iz jedne države u drugu. Osim toga postoje i druge koristi, poput bržeg putovanja neopterećenog zastojima na državnim granicama te lakšeg protoka robe.

U hrvatskim okvirima pristupanje schengenskom prostoru trebalo bi značajno unaprijediti mobilnost te društvene i gospodarske interakcije između Hrvatske, Slovenije i Mađarske kao susjednih država članica tog prostora s kojima Hrvatska ima kopnenu granicu. Koristi od jačanja međunarodnih interakcija posebno bi trebale biti velike u pograničnim područjima koja se često percipiraju kao područja s posebnim razvojnim potrebama, posebice uzevši u obzir da je značajan dio hrvatskog pograničja, ponajviše prema Sloveniji, klasična ruralna periferija sa slabom demografskom dinamikom. Potencijal predstavlja i mogućnost uspostave frekventnijeg međudržavnog javnog prijevoza koji će omogućiti efikasnu prekograničnu dnevnu mobilnost stanovništva te povezivanje gradova i regija iz više država u prekogranični urbani sustav što se pokazalo kao dobra praksa u drugim srednjoeuropskim državama. Uključivanje Hrvatske u schengenski prostor značajno će pridonijeti turizmu jer će umanjiti vrijeme prekograničnih putovanja u svim oblicima prometa te smanjenjem prometnih zastoja u cestovnom prometu značajno unaprijediti sigurnost prometa. Prijevozničke kompanije također će moći ponuditi točniju i kvalitetniju uslugu u kojoj se više neće morati računati s neizvjesnim vremenom čekanja vozila na granici.

Granica prema susjednim državama koje nisu članice Europske unije postat će vanjska granica schengenskog područja. Međutim, uz različite programe međunarodne suradnje koje podupire Europska unija, kao i ostale nacionalne programe, međunarodna suradnja u pograničnim područjima uz novu vanjsku granicu schengenskog područja može biti značajno unaprjeđena.

 

Literatura:
Europa bez granica. Schengenski prostor, http://publications.europa.eu/resource/cellar/09fcf41f-ffc4-472a-a573-b46f0b34119e.0001.01/DOC_1 (8. 12. 2022).
Literatura:

Europa bez granica. Schengenski prostor,

http://publications.europa.eu/resource/cellar/09fcf41f-ffc4-472a-a573-b46f0b34119e.0001.01/DOC_1 (8. 12. 2022)

 

GEOGRAFIJA.HR
Obrazovni portal Hrvatskog geografskog društva i
Geografskog odsjeka Prirodoslovno-matematičkog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu

©2023 Geografija.hr. Sva prava pridržana.

Skip to content