Riječni otok

Sinonim: ada. Nastaje djelovanjem akumulacije i erozije. Riječni otok kao akumulacijski fluvijalni oblik nastaje taloženjem i zbijanjem fluvijalnih nanosa: pijeska, šljunka i ostalih nanosa u zonama sporijeg tečenja u koritu (akumulacijski otok). Drugi način je oblikovanje fluvijalnom erozijom kada tekućica, uz postojeće, probije novo korito u naplavnoj ravnici ili delti. Treći način je oblikovanje odvajanjem dijelova obale zbog meandriranja korita pri čemu može doći do presijecanja meandra. Ovisno o vodostaju uglavnom je iznad površine vode. Za razliku od spruda, kojem se s promjenom protoka češće mijenja površina, oblik i položaj u koritu, otok je trajniji oblik obrastao vegetacijom karakterističnom za riječne obale i naplavne ravnice (vrba, topola, crna joha, jasen, šaševi). Po većim riječnim otocima u Hrvatskoj su poznate rijeke Drava, Mura i Dunav. Ima ih i na manjim tekućicama, ovisno o tome koliko su uvjeti na njima izmijenjeni (gradnjom brana, uređivanjem obala i sličnim zahvatima)
Najveći riječni otok u Hrvatskoj je Šarengradska ada na Dunavu (P=6,7 km²). To je umjetni otok nastao prokopavanjem meandra u koritu Dunava radi riječnog prometa krajem 19. stoljeća. Najveći riječni otok na svijetu je Marajó u delti Amazone (P=40.100 km²; izvor: Britannica.com).

Bognar, A. 2008: Geomorfološka obilježja korita rijeke Drave i njenog poloja u širem području naselja Križnica, Hrvatski geografski glasnik 70/2, 49-71.

Zobundžija, V. 2017: Ada Šarengradska, Veslačka udruga Dunavska čipka, Šarengrad

Riječni otok na Dravi kod Belišća. Izvor: Geoportal

Bognar, A. 2008: Geomorfološka obilježja korita rijeke Drave i njenog poloja u širem području naselja Križnica, Hrvatski geografski glasnik 70/2, 49-71.

Zobundžija, V. 2017: Ada Šarengradska, Veslačka udruga Dunavska čipka, Šarengrad