Naslovna SvijetEuropaEstonija Europski tigar – Estonija

Europski tigar – Estonija

Marijan Biruš

Ukoliko se bolje prisjetimo, u Hrvatskoj se prije nekoliko mjeseci komentirala provedena analiza konkuretnosti gospodarstva u kojoj je naša zemlja relativno neslavno prošla; Pri vrhu ljestvice europskih zemalja tada je bila Estonija – država koju zovu ,,europskim tigrom”, koja bilježi velike uspjehe u gospodarstvu i koja se ubraja među najuspješnije tranzicijske zemlje.

Geografski položaj te osnovna prirodna, historijskogeografska i demografska obilježja


Izvor: www.cia.gov/cia/publications/factbook/geos/xx.html

Estonija je i površinom (45 215 km2), i brojem stanovnika (1 341 664, 2004. g.) najmanja od triju tranzicijskih pribaltičkih zemalja. Međutim, to nije jedino obilježje po kojem se ona razlikuje od Latvije i Litve. Ona je i najsjevernija među njima. Smještena je na istočnoj obali Baltičkoga mora, ali ima izlaz i na njegov Finski zaljev pa stoga ima najdužu obalu, čak i ne računajući brojne niske otoke od kojih su najveći Saaremaa (2671 km2), Hiiumaa (965 km2), Muhu (200 km2) i Vormsi (93 km2) s kojima ima čak 1393 km obale. Estoniji je najbliža neka od razvijenih kapitalističkih zemalja – samo 70-tak kilometara širok Finski zaljev dijeli je od Finske, a dvije prijestolnice i velike luke, Tallinn i Helsinki, udaljene su samo nekoliko sati plovidbe. Specifičnost geografskog položaja ove zemlje povećava i činjenica da samo 120 km od njene granice leži grad koji ima gotovo četiri puta više stanovnika od čitave Estonije – Sankt Peterburg.

Upravo izgradnjom toga grada 1703. g. Estonija je dobila veliko značenje za Rusiju (pod koju je potpala 1721.) jer je preko njenog akvatorija vodio plovni put iz nove ruske prijestolnice čija je izgradnja značila novu, pomorsku orijentaciju carske Rusije. Osim toga, povoljnije klimatske prilike bile su razlogom ruske upotrebe estonskih luka u zimskom razdoblju kada se more u uvučenom Finskom zaljevu zaleđuje. Prije dolaska pod vlast carske Rusije Estonija je od početka 17. stoljeća bila pod švedskom upravom, a prije toga pod vlašću Njemačkog viteškog reda. Kao i Latvija i Litva, bila je samostalna između dva svjetska rata i sada, od 20. 8. 1991.

Kod ove države još uvijek postoji bojazan od ruskog imperijalizma pa je stoga željela ući u NATO. Taj je događaj okrenuo odnos snaga: ,,Zrakoplov iz Estonije za 5-7 minuta može stići do Sankt Peterburga!” zabrinuto je rekao ruski ministar obrane Sergej Ivanov nakon prošlogodišnjeg ulaska Estonije u ovaj vojni savez. Od okretanja Zapadu svih triju pribaltičkih zemalja, Rusija možda najviše pažnje posvećuje slučaju Estonije.

Estonce prvi put spominje Tacit u svojoj Germaniji. Od Latvijaca i Litvanaca, koji spadaju u skupinu baltičkih naroda, razlikuju se po tome što pripadaju ugro-finskoj skupini. Estonija je kulturno i gospodarski danas vrlo povezana s Finskom. Sličnost s tom zemljom čine i brojna jezera (čak 1400), koja su, kao i finska, uglavnom ledenjačkoga porijekla.

U ukupnom stanovništvu države Estonci čine 65%, Rusi 28%, Ukrajinci 2%, Bjelorusi 1%, Finci 1%. Prevladavajuća religijska zajednica je Estonska luteranska crkva s oko 175 000 vjernika. Slijedi ju Estonska apostolska pravoslavna crkva (18 000 vjernika), a ostatak pravoslavnih vjernika pripada Ruskoj pravoslavnoj crkvi koja još nije usklađena s lokalnim zakonima. Treća zajednica po veličini je Estonska evangelička baptistička organizacija sa 6 100 pripadnika. Samo je trećina stanovništva Estonije vjerski opredijeljena.

U posljednjih petnaestak godina broj stanovnika bilježi pad zbog negativnog i prirodnog, i prostornog kretanja: 2004. stopa prirodnog kretanja iznosila je -3.48‰, a stopa migracija -0.66% (CIA). Ovim je nepovoljnim demografskim pokazateljima uzrok bilo iseljavanje ruskog, ukrajinskog i bjeloruskog stanovništva raspadom SSSR-a, ali je i odraz nepovoljnih gospodarskih kretanja uvjetovanih tranzicijom i osamostaljenjem države.

Gospodarstvo

Neposredno nakon osamostaljenja bruto društveni proizvod znatno se smanjio. Međutim, već 1995. gospodarstvo je počelo jačati. Od početka neovisnosti Estonija vodi liberalnu gospodarsku politiku. Vrlo rano potpisivanje sporazuma o slobodnoj trgovini s Europskom unijom (1995.) omogućilo je prilagođavanje estonskog gospodarstva kapitalističkim uvjetima što je bio pun pogodak. O tome svjedoči promet u estonskim lukama koji je od 1993. do 2003. povećan za preko 400%. Međutim, potrebno je još mnogo ulagati u osuvremenjavanje i prestruktiriranje nekadašnjeg planskoga gospodarstva.

Privatizacija državnih poduzeća provedena je već u razdoblju 1993.-96. Velika državna i zadružna poljoprivredna imanja djelomično su vraćena bivšim vlasnicima, a djelomično pretvorena u dionička društva. Obzirom na veliku maritimnost, razvijeno je ribarstvo, a prerada ribe izrazito je vezana za rusko tržište.

U SSSR-u Estonija je bila važan dobavljač industrijske robe za široku potrošnju. Nakon promjena, elektronička i elektrotehnička industrija te strojogradnja nisu se prilagodile zahtjevima svjetskoga tržišta. Danas su glavne industrijske grane prehrambena industrija, industrija građevinskog materijala, drvna industrija, industrija papira te tekstilna industrija.

Tercijarni je sektor trenutno najzastupljeniji u BDP-u sa 65%.

Budući da Hrvatska želi slijediti dobre primjere tranzicije, evo nekih usporednih pokazatelja stupnja razvoja estonskog i hrvatskog gospodarstva i infrastrukture 2003. godine:

 Estonija  Hrvatska
 BDP/st.  12 300 $   10 600 $
 Realni godišnji rast BDP-a  4.7%  4.3%
 Stopa nezaposlenosti    10.1%  19.5%
 Javni dug  7.4%
BDP-a
 69.1%
BDP-a
 Vanjski dug  7.0 Mrd $  23.5 Mrd $
 Vanjskotrgovinska bilanca  – 1.46 Mrd $  – 6.5 Mrd $
 Autoceste/1000km2   2.1   7.3
 Udio neasfaltiranih cesta u ukupnoj dužini cesta  80%  16%
 Željezničke pruge/100km2  2.1   4.8
 Ulaganja  30.2%
BDP-a
 27.7%
BDP-a

Izvor: http://www.cia.gov/cia/publications/factbook/geos/xx.html

U tablici se uočava da su estonske ceste u vrlo lošem stanju. Jedan je od razloga rijetka naseljenost (samo 29.6 st./km2), a drugi nedostatak novca. Srećom, u novije vrijeme stanje se popravlja.

Najveći trgovinski partner Estoniji je Finska, a slijede ju Rusija, Švedska i Njemačka.
Za Estoniju je blizina Finske od presudne važnosti. Bliskost estonskog i finskog jezika ima veliku ulogu, a naročito je imala u prvim godinama estonske samostalnosti. Upoznavanje estonskoga društva s tržišnim gospodarstvom i funkcioniranje demokratskoga društva teklo je preko televizijskih kanala i drugih oblika komunikacije iz finskoga primjera.

Regionalni razvoj

U gradovima živi oko 70% ukupnoga stanovništva. Glavni i najveći je Tallinn (392 306 st. 2004.g.), a slijede ga Tartu (100 484), Narwa (69 921), Kohtla-Järve (45 444) i Pärnu (43 832).


Pärnu – grad i luka u Riškome zaljevu peti je po veličini grad Estonije. Nalazi se na uobičajenoj pribaltičkoj turističkoj turi Vilnius-Rīga-Tallinn (foto: M. Biruš)

Grad bogate obrazovne i kulturne tradicije je Tartu – još 1632. ondje je za švedske vladavine osnovano sveučilište, a tiskane su i prve knjige na estonskom jeziku, među kojima su mnoge bile gramatike.


Glavna zgrada Sveučilišta u gradu Tartu sagrađena je početkom 19. stoljeća, a sveučilište je osnovano još 1632. (Izvor: www.estonica.org)

Podatak da u gradovima živi gotovo 70% stanovništva, ukazuje i na vrlo rijetku naseljenost ruralnoga prostora. U zapadnim dijelovima zemlje gustoća stanovništva je samo 10 st./km2.


Ruralni prostor Estonije vrlo je rijetko naseljen, ali osebujna arhitektonska rješenja nisu rijetka. (Izvor: www.estonica.org)

Život u pojedinim gradovima dosta je težak. Tako je Narwa, grad smješten na samoj ruskoj granici, poznat pod nazivom ,,kuća siromaštva”. Od oko 70 000 stanovnika, 90% je ruske nacionalnosti, a 45% njih živi ispod granice siromaštva, to jest mjesečno prima manje od 96 eura. To je mogući razlog konflikta između pripadnika te nacionalne manjine i matičnoga naroda.

Međutim, takva situacija nije u Tallinnu. Sa svojom okolicom on je najrazvijeniji dio države. Kao velika luka i upravno središte, daleko je odskočio od ostalih gradova.


Tallinn je velika i strateški važna luka u Finskome zaljevu. Od Helsinkija ju dijeli samo 2-3 sata plovidbe trajektom. (foto: M. Biruš)

Nesklad u stupnju regionalnog razvoja Estonije, odnosno veliko isticanje Tallinna, predočava slijedeća tablica – udio Tallinna u broju zaposlenih u pojedinim djelatnostima 2003. godine:

 financijsko posredovanje   65.3%
 nekretnine, iznajmljivanje i poslovne usluge   56.5%
 hoteli i restorani   52.9%
 promet, skladištenje i komunikacije   47.9%
 trgovina  44.4%
 građevinarstvo  43.4%
 obrazovanje  32.3%
 industrija  31.2%

Izvor: www.estonica.org

Međutim, društvene kritike govore da se na napretku Tallinna bogati uglavnom samo društvena i gospodarska elita dok širi slojevi i društvo u cjelini ostaju zakinuti (http://www.mdr.de/eu/beitrittslaender/estland/1351748.html).

U glavnome gradu živi nešto manje od trećine ukupnog stanovništva Estonije, a nacionalna struktura je slijedeća: Estonci 53%, Rusi 37%, Ukrajinci 4%, Bjelorusi 2% i pripadnici ostalih naroda 4%. Prijestolnica je i jedno od obrazovnih središta pa 26% zaposlenih u ovome gradu ima fakultetsku naobrazbu. Ovdje je i koncentracija kapitala.


Tallinn je najveće bankarsko središte Estonije. O ulozi financijske djelatnosti u gradu govori i suvremeno arhitektonsko ostvarenje u kojem je sjedište jedne estonske banke. (foto: M. Biruš)


Tallinn je veliko gradilište. U ulaganju u tranzicijsko estonsko gospodarstvo ističu se skandinavske zemlje koje su povijesno vrlo povezane s ovim ,,europskim tigrom”. (foto: M. Biruš)

Turizam

Estoniju godišnje posjeti 3.3 milijuna turista. Najveći dio njih dolazi iz Finske na jednodnevni izlet iz Helsinkija u Tallinn. Čak 56% stranih turista dolazi iz Finske, 12% iz drugih članica EU-a, 12% iz Latvije, 9% iz Rusije, 4% iz Litve i 7% iz ostalih zemalja. Broj turista iz Švedske i Njemačke stalno raste.

Broj turista koji dolaze u kupovinu (,,šoping-turisti”), posljednjih godina pada što je posljedica  rasta cijena u Estoniji, a dijelom i finskog ograničavanja unosa alkohola. Vikend-turisti najbrojniji su iz Finske, ali i drugih susjednih zemalja. Turisti koji dolaze morem, najčešće se ograničavaju na Tallinn i okolicu. Turisti koji ostaju duže, putuju i po unutrašnjosti, a posjećuju i otoke. Broj ovih posljednjih stalno raste.

Od gradova je najposjećeniji Tallinn. 2003. bio je treći grad po posjećenosti krstarenja na Baltiku, odmah iza Kopenhagena i Sankt Peterburga. Tada je zabilježeno 200 000 turista koji su dolazili iz svih dijelova svijeta.

Tallinn je vrlo privlačan. Međutim, ipak se može zamijetiti određena rezerviranost i hladnoća njegovoga stanovništva. Tako ćete primjerice dosta teško naći nekoga tko će vam pokazati gdje je određena ulica ili trg ili tko će vas fotografirati zajedno s vašim prijateljima. Međutim, poduzetništva ne nedostaje. Trgovci su vrlo uslužni, a turistički djelatnici će vam svakako željeti ugoditi.

U gradu se uvelike osjeća finski duh. Nisu rijetke finske saune, a i čitav ugođaj vrlo je sličan onome u susjednoj Finskoj. Ako se želite otputiti, trajekt iz talinske luke vozi za nešto više od 50 kuna u protuvrijednosti, a u Helsinkiju ste za tri sata i petnaest minuta.
Kroz cijelu svoju povijest Tallinn je bio važna luka i trgovište u Finskome zaljevu. Tako se razvio u značajno srednjovjekovno trgovište, a arhitekturu iz tog doba zadržao je do danas.


Središte Tallinna jedna je od najočuvanijih srednjovjekovnih gradskih jezgara Europe. Nastajala je od 11. do 15. stoljeća i danas je sasvim očuvana. Stoga je Stari grad UNESCO uvrstio u Svjetsku kulturnu baštinu. (Izvor: www.estonica.org)


Glavni trg u Tallinnu bio je okupljalište trgovaca, a danas je omiljeno mjesto stanovnika grada i brojnih turista (foto: M. Biruš)

Zlatno doba Tallinn je imao između ranog 15. i sredine 16. stoljeća kada je postigao velik ugled na Baltiku kroz svoje članstvo u Hanzi. Danas se hanzeatsko i srednjovjekovno razdoblje uvelike nastoji oživjeti kako bi bogata povijest postala dijelom turističke ponude grada.


Hanzeatska prošlost dio je turističke ponude grada (foto: M. Biruš)

Hanzeatska prošlost pribaltičkih zemalja izbija i na još jednome zanimljivom mjestu – tako će u Litvi putnik želeći promijeniti novac, čitati ,,Hansa bankas”, u Latviji ,,Hansa bank”, a u Estoniji ,,Hansa pank”. Estonske banke uključene su u skandinavski bankarski sustav.

Pribaltičke tranzicijske zemlje

Estonija, Latvija i Litva primjer su sudbine malih zemalja – kroz čitavu povijest velesile su ih svojatale i preotimale jedna od druge. Na njihovom prostoru u prošlosti su se preklapali interesi skandinavskih zemalja, Rusije i Njemačke s kojima one i danas imaju najveću gospodarsku i kulturnu suradnju.

Danas su ove države samostalne i ušle su u europsku obitelj naroda u kojoj se nadaju konačnom napretku i radu na svoju korist. Pribaltički trolist u mnogo je čemu blizak našoj zemlji. Slična prošlost, sadašnjost, ali i namjere za budućnost mogle bi biti poticaj za bolje upoznavanje tih država. Pritom je posebno dragocjeno to što ove države sada prolaze ono što naša zemlja uskoro namjerava – članstvo u Europskoj uniji pa stoga treba preuzeti njihova iskustva.

Korištena i preporučena literatura:

– Klemenčić, M. (ur) (1997.): Atlas Europe. Leksikografski zavod Miroslav Krleža. Zagreb.
– Natek, K. i Natek, M. (2000.): Države svijeta 2000. Mozaik knjiga. Zagreb
www.estonica.org  – Estonska enciklopedija u kojoj se može naći gotovo sve o ovoj državi i njenom narodu

Gradovi:
www.tallinn.ee
www.tourism.tallinn.ee
www.parnu.ee/?id=416
www.tartu.ee/?lang_id=2
www.lahemaa.ee/?id=670 – Nacionalni park ,,Lahemaa”
http://www.eia.doe.gov/emeu/cabs/euro.html – Estonija u Europskoj uniji

www.cia.gov/cia/publications/factbook/geos/xx.html – osnovni podaci o Estoniji
http://www.mdr.de/eu/beitrittslaender/estland/1351748.html
http://www.tallink.fi/en/index2.html#/en/at_sea/routesandcruises/hel-tal.html

Povezane objave

GEOGRAFIJA.HR
Obrazovni portal Hrvatskog geografskog društva i
Geografskog odsjeka Prirodoslovno-matematičkog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu

©2023 Geografija.hr. Sva prava pridržana.

Skip to content