Naslovna SvijetEuropa Tübingen – maleni studentski grad na jugozapadu Njemačke

Tübingen – maleni studentski grad na jugozapadu Njemačke

Tvrtko Josip Čelan

Jedan od najmanjih, ali sasvim sigurno i najslavnijih studenskih gradova ne samo u Njemačkoj nego i Europi je Tübingen. Sa svojih 82.621 stanovnika (od toga su čak 22.000 studenti) nije niti među prvih deset gradova u Baden-Württembergu, ali je uz Heidelberg i Freiburg najpoznatije i najcjenjenije sveučilište u toj saveznoj pokrajini. Tübingen je mnogo značajniji sveučilišni centar od glavnog grada Baden-Württemberga – Stuttgarta, koji je čak osam puta veći od njega. Zanimljivo je da su i neke stuttgartske bolnice- klinike Sveučilišta u Tübingenu, budući da Stuttgart nema medicinski fakultet (Tübingen ima čak sedamnaest klinika).

Premda i Stuttgart ima sveučilište (no znatno manje od tibingenškog), daleko je poznatiji po tvornicama automobila, odnosno sjedištima DaimlerChryslera (u Stuttgart-Untertürkheimu) i Porschea (u Stuttgart-Zuffenhausenu), nego po znanosti.

Na Sveučilištu u Tübingenu (službeni naziv: Eberhard-Karls-Universität Tübingen) zaposleno je 10.000 ljudi (od toga 450 redovnih profesora i preko 2.000 znanstvenika). Sveučilište obuhvaća 175 zgrada, a u stotinu biblioteka različitih fakultetskih odsjeka i instituta te u Sveučilišnoj knjižnici ima više od šest milijuna knjiga.

Danas 22.000 studenata može birati između četrnaest fakulteta, među njima je i Fakultet geoznanosti (Geowissenschaftliche Fakultät), na kojem se nalazi Geografski institut.
Zanimljivo je da je u Tübingenu, na Novofilološkom fakultetu (Neuphilologische Fakultät) vrlo cijenjena slavistička katedra. Na njoj se primjerice slovenski jezik uči zasebno, a ugled Primoža Trubara, koji je svoju reformatorsku aktivnost provodio i u Njemačkoj (bio je protestanski župnik u Derendingenu, današnjoj gradskoj četvrti Tübingena) osjeća se do danas.

Hrvatski jezik uči se sa srpskim i bosanskim jezikom u okviru istog predmeta pod nazivom srpski/hrvatski/bosanski; a najpopularniji od hrvatskih književnika, koji se obrađuju u okviru tog predmeta, među profesorima i studentima je Miljenko Jergović.

Zbog čega je jedan tako mali gradić na rijeci Neckar (koja teče i kroz Stuttgart) tako poznato i slavno sveučilišno središte?

Tübingen su osnovali Alemani na prijelazu sa 6. na  7. stoljeće. Već sam nastavak u imenu grada- ingen, govori da je riječ o alemanskom nastavku. Većina gradova koje su osnovali Alemani nalazi se uostalom u Baden-Württembergu: Böblingen, Esslingen, Reutlingen, Sindelfingen, Singen, Balingen …

Prvi pismeni spomen Tübingena potječe iz 1078. godine, a tibingenška akademska priča počinje u drugoj polovici 15. stoljeća. Nakon što je u Heidelbergu 1386. osnovano prvo njemačko sveučilište, ona su osnovana i u drugim gradovima, pa tako i u Tübingenu (1477.) Tübingen je bio deveti i do tada najmanji njemački grad sa sveučilištem (tada je to tek bilo malo mjesto sa samo 3.000 stanovnika).

Razlog osnutka je pomalo neuobičajen: supruga tibingenškog grofa Eberharda bila je Talijanka, rodom iz Bolonje. Budući da je u Bolonji osnovano najstarije europsko sveučilište, grofica je zaželjela isto i u svojem novom gradu, a suprug joj je ostvario želju.
Grofičin hir pokazao se kao sjajan potez. Već od 16. stoljeća u Tübingenu su studirali brojni poznati znanstvenici, književnici, filozofi…, a sveučilište je vrlo brzo steklo ugled.

Veliki broj njih rođen je u okolici Tübingena, a zbog povoljnog položaja (udaljenost je 40 kilometara od Stuttgarta) i činjenice da je Stuttgart puno kasnije dobio sveučilište (1829.), gradić na Neckru bio je najlogičnije rješenje za akademsku izobrazbu.

Za nas geografe najznačajniji student bio je Johannes Kepler, rođen u Weil der Stadtu (30 km udaljenom od Tübingena). Uz njega treba spomenuti i književnike Schillera, Hölderlina i Hessea te filozofa Hegela…

Najtragičnije trenutke grad je doživio u Tridestogodišnjem ratu (1618-1648), kada je Tübingen bio opustošen, a sveučilišna knjižnica spaljena.

Treba spomenuti i da je nakon Drugog svjetskog rata pa sve do 1952., dok  nije formiran Baden-Württemberg, Tübingen bio glavni grad tadašnje savezne pokrajine Württemberg-Hohenzollern. Pokrajinski parlament zasjedao je tada u nekadašnjem samostanu u Bebenhausenu, danas je i to dio grada Tübingena.

Od poznatih suvremenika Sveučilište u Tübingenu pohađali su aktualni njemački predsjednik  Horst Köhler, ministar-predsjednik Baden-Württemberga Günter Oettinger, bivši njemački ministar vanjskih poslova Klaus Kinkel, poznati njemački nogometaš, a danas menadžer Bayerna Dieter Höneß. Joseph Ratzinger (danas papa Benedikt XVI.), predavao je teologiju na Sveučilištu u Tübingenu.

Tübingen se počeo razvijati na brežuljku smještenom između doline rijeke Neckar i male doline potoka Ammera. Nakon izgradnje grofovskog dvorca, a kasnije i središnjeg trga (u većini njemačkih gradova, pa tako i Tübingenu ima naziv Marktplatz – trgovački trg), grad se počeo širiti dolinom Ammera, a kasnije i južno od Neckra. Većina fakulteta koncentrirana je u Hölderlin Straße i Wilhelm Straße, dakle u samo dvije ulice. Mnogi će studenti ipak naglasiti da su fakulteti poprilično dislocirani, a razlog takvom dojmu je smještaj klinika i botaničkog vrta u sjevernom, brežuljkastom dijelu grada, koji se razvio kasnije od svih dijelova Tübingena.

U Tübingen dolaze brojni turisti i brojne stručne ekskuzije. Uz posjet povijesnoj jezgri privlače ih i brojni kulturni sadržaji, od Umjetničkog paviljona (Kunsthalle), gradskog muzeja i triju kazališta do manifestacija poput njemačko-francuskih filmskih dana, klasičnih koncerata Muzejskog društva i Afro-brazilskog festivala. Na ovim web-stranicama mogli ste pročitati i da su studenti Geografskog odsjeka Sveučilišta u Zagrebu u sklopu stručne ekskurzije posjetili Tübingen u svibnju 2004.

Tübingen živi drugačijim, internacionalnijim životom od većine njemačkih gradova. Dovoljno je prošetati središtem grada i možete čuti na desetke različitih jezika. Tijekom stoljeća postao je i simbol za studenski grad, tako da se u Njemačkoj govori kako «Tübingen nema sveučilište, Tübingen JE sveučilište!»

Povezane objave

GEOGRAFIJA.HR
Obrazovni portal Hrvatskog geografskog društva i
Geografskog odsjeka Prirodoslovno-matematičkog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu

©2023 Geografija.hr. Sva prava pridržana.

Skip to content