Etnička baština Hrvatske na dražbi

20. studenoga 2003. |
Pogledajte sve članke na karti

Na ovoj stranici donosimo samo dio članka-sažetu analizu programa nekih političkih stranaka o demografskim pitanjima.

SDP u svom izbornom programu nema direktno istaknute ideje o populacijskoj problematici. One su zastupljene indirektno, kroz Porezne olakšice za kupnju dječje odjeće i obuće do navršene šeste godine života. Navode da su u proteklom mandatu donijeli Nacionalnu obiteljsku politiku i započeli s provođenjem u njoj zacrtanih ciljeva. Najavljuje se usklađivanje rasta porodiljnih naknada s rastom proračunske osnovice, nakon što je u proteklom mandatu prošireno pravo na porodiljne naknade na sve majke.

«Demografsku politiku ugraditi u ukupnu razvojnu i socijalnu politiku, poticanjem povratka mladih poticajnom poreznom i kreditnom politikom financijskom potporom za obrazovanje i regionalnom razvojnom politikom.»

Iako u samo jednoj rečenici, LIBRA je ispravno shvatila da populacijska politika treba biti integralni dio politike društveno-gospodarskog razvoja. 

U svojem izbornom programu HSS je dao najopsežnije mjesto demografskoj politici od svih promatranih stranaka. Zanimljivo je da je HSS jedina stranka koja uz ekspanzivnu (stimulativnu) populacijsku politiku predlaže i model redistributivne politike. U programu se konstatira da je »iz ranijeg socijalno-gospodarskog razvoja Republike Hrvatske i proteklog destljeća rata i obnove ostali su duboki ožiljci u demografskoj strukturi stanovništva u pogledu broja i strukture stanovništva.« (?!, broj stanovnika nije dio demografske strukture, op.I.Z.)

»Dugoročni negativni demografski procesi kao što su pad nataliteta, iseljavanje stanovništva, te visoki stupanj demografske starosti imat će veliki značaj za budući razvoj Republike Hrvatske. Stoga je Hrvatskoj potrebna djelotvorna populacijska politika kojom će se, ako ne zaustaviti, onda barem usporiti negativni demografski procesi.«

Mjerama populacijske politike stranka se zalaže za ostvarenje sljedećeg:

1. povećanje stope nataliteta

Mjere kojima se postiže ovaj cilj su:

progresivni dječji i obiteljski dodaci
poticajne mjere fiskalne politike
poticajne mjere namijenjene obiteljima s djecom (većim brojem djece)
poticaj i naknade svim rodiljama

2. regionalnu ravnomjernost stanovništva

Mjere koje dovode  do regionalne ravnomjernosti stanovništva:

novčani mjesečni dodatak obiteljima s djecom koje ostaju u nekom dijelu Hrvatske
fiskalne politike potiču zadržavanje stanovništva  na tim prostorima
otvaranje novih radnih mjesta
održavanjem kulturnih, sportskih i drugih aktivnosti na tim područjima

U svom programu HSS će afirmirati i proces povratka naših iseljenika. 

»Uz obiteljski život i socijalnu sigurnost vezan je demografski rast nacije. »
»DC i HSLS zauzimaju se za stvaranje uvjeta koji će poticati natalitet.«

Koalicija HSLS-a i DC-a se, u okviru socijalne politike, zalažu za pronatalitetnu politiku. Zalažu se za posebne pogodnosti prema majkama, djeci te za zdravstvenu zaštitu. Nije jasno zašto se zalažu za to da se porodiljne naknade uvedu za sve majke, ako SDP tvrdi da je to već ostvareno.

«Zemlja prolazi kroz demografsku krizu. Mijenja se dobna struktura stanovništva. Hrvatska stari. U Hvatskoj je sve manje radno sposobnog stanovništva. Sve manji broj zaposlenih uzdržava sve veći broj nezaposlenih i umirovljenih: omjer je sve dramatičniji i pri tom su obje strane nezadovoljne.»

»Stojimo pred valom ogromne dobne smjene u Hrvatskoj. Naše stanovništvo stari. Svakih pola sata Hrvatska ostane bez jednog stanovnika. Seoskim sredinama i otocima prijeti depopulacija. Smanjuje se broj obitelji s djecom. Smanjuje se i broj brakova. Po natalitetu Hrvatska je pri svjetskom dnu. Udio mladih naraštaja u ukupnom stanovništvu sve je manji.«

Nije jasno na što se misli da svakih pola sata ostanemo bez jednog stanovnika. Ako je riječ o broju umrlih. Onda je matematički rezultat sljedeći: 2002. godine (a to je posljednji podatak koji imamo) u Hrvatskoj je umrlo 50 569 stanovnika. Iz čega proizlazi da svakih pola sata, u prosjeku, umire 2,88 stanovnika. Konstatacija da seoskim sredinama i otocima prijeti depopulacija, zakašnjela je otprilike 50 godina koliko već depopulacija na tim prostorima dominira.
Nadalje HDZ, kao jedan od svojih ciljeva postavlja pomlađivanje Hrvatske što prepoznajemo kao kvalitativnu ili eugeničku populacijsku politiku. Jačanje obitelji i njezine uloge u društvu upravo kani ostvariti kroz demografski rast. Uz to zalaže se za povećanje rodiljne naknade, pravo na trogodišnji dopust majkama troje i više djece.

«Demografska obnova treba postati i ostati jedan od najvažnijih nacionalnih ciljeva i interesa. Nju je moguće ostvariti jedino stimulativnijom populacijskom politikom, te povratkom dijela hrvatskih iseljenika. Preduvjeti za to su porastom razine opće sigurnosti, te razvoj gospodarstva i porast standarda socijalne zaštite u Hrvatskoj.»

HSP istče važnost demografske obnove te se odlučuje za stimulatvnu poulacijsku politiku. Osim navedenih preduvjeta, nije jasno koje su to mjere za ostvarenje takve politike.

«HIP i Hrvatski blok beskompromisno će se zauzimati: za promicanje vrijednosti obitelji i roditeljstva; za donošenje dugoročno održivih pronatalitetnih zakona, uključujući i institut majke odgojiteljice za majke s četvero i više djece; za zdravu obiteljsku politiku, držeći da brak i obitelj zaslužuju osobitu potporu i zaštitu; za prilagođavanje obveznoga radnog vijeka stvarnim zdravstvenim i demografskim pokazateljima hrvatskih građana: odlazak u mirovinu treba omogućiti i muškarcima sa 60 godina, a osobama koje su sposobne i zdrave omogućiti rad i nakon 65. godine života.» 

Posljednja konstatacija je doista utemeljena jer novija istraživanja o starenju stanovništva u razvijenim zemljama (što je svjetski proces) ističu da je mlađe staro stanovništvo (60-74 godine) važan ljudski resurs razvoja i da ubuduće valja s njime računati, a to dolazi do izražaja upravo u uvjetima niskog nataliteta. Upravo stariji djelatnici u pojedinim visokokvalificiranim zanimanjima (npr. sveučilišni profesori) imaju i stanovnitu prednost kao nositelji iskustva, znanja itd.

U propagandnoj knjižici 100 pitanja i odgovora Hrvatski blok na pitanje pod brojem 60: Znanstvenici predviđaju demografski slom Hrvatske. Što o tomu misli Hrvatski blok? navodi i da će 2050. biti «više starijih nego mlađih od 65 godina.»(?!, istaknuo I.Z.)

Prema projekciji divizije UN-a u Hrvatskoj će, prema srednjoj varijanti, te godine biti 15,8% mladih (0-14 godina), 52,7% u dobi od 15-59 i 31,5% starijih od 60 godina.

Inače u temeljnom programu stranke Hrvatski blok uvršteno je i veoma opširno poglavlje o populacijskoj politici. U njemu se navodi da je «danas naša zemlja u svijetu s najnepovoljnijim demografskim trendovima, a među europskim zemljama, na žalost, u najtežem položaju.» (?! istaknuo I.Z.)

Ipak, na sreću, niti prema jednom demografskom obilježju ili pokazatelju Hrvatska se ne nalazi u najtežem položaju, niti u svijetu, niti u Europi. Prema podacima UN-a stopa rasta (2000.-2005.) najniža je u Estoniji, Latviji, Gruziji, Bugarskoj, Ukrajini, Litvi, Rusiji, Mađarskoj itd. Za isto razdoblje najniži prirodni pad predviđen je u Bugarskoj, Rusiji, Latviji, Ukrajini, Estoniji, Mađarskoj itd. To su samo neki od pokazatelja.