Nautički turizam – jedan od najperspektivnijih oblika hrvatskog turizma

30. srpnja 2004. |
Pogledajte sve članke na karti

Turizam je jedna od najvažnijih gospodarskih djelatnosti u sadašnjosti, ali ponajviše u budućnosti hrvatskoga gospodarstva. Prema razvojnim mogućnostima u posljednjih 10-ak godina posebno se istaknuo nautički turizam. Nautički turizam predstavlja kretanje turista u plovilima po moru uključujući njihovo pristajanje u marinama i obuhvaća svu infrastrukturu u marinama potrebnu za njihov prihvat. Ono omogućava prisniji kontakt s prirodom, bijeg od buke i zagušenih plaža. Upravo zbog toga a i zbog činjenice da vam je za uživanje u ovoj grani turizma potrebna jedrilica (bilo vaša ili iznajmljena), nautički turizam pogodan je za turiste nešto veće platežne moći. Iako nautički turizam u hrvatskom turizmu postaje sve važniji, on još uvijek ne ostvaruje odgovarajuću materijalnu dobit koliku bi mogao s obzirom na njegove potencijale tako da se njegov pravi razvoj tek očekuje.

Razvoj nautičkog turizma u Svijetu i u Hrvatskoj

Nautički turizam u Hrvatskoj se pojavio gotovo jedno stoljeće kasnije (19.st.) nego u svijetu (17. i 18.st.). Ono što je važnije je da se njegov razvoj u ostalom dijelu Svijeta razvijao vrlo brzo od polovice 19.st. što ne možemo reći za njegov razvoj u Hrvatskoj. Razvoj nautičkog turizma u Hrvatskoj tekao je vrlo sporo sve do početka 80-ih godina 20.st. kada se osniva većina današnjih marina i udruga nautičara što povećava njegovu popularnost. Dakle, intenzivniji njegov razvoj možemo pratiti u zadnjih 15 godina, a njegov se pravi «bum» tek očekuje.

Karakteristike i značenje nautičkog turizma u Hrvatskoj

Razvedenost hrvatske obale (indeks razvedenosti hrvatske obale iznosi 11) je uz veliki broj otoka jedan od glavnih aduta za razvoj nautičkog turizma. Uz razvedenost obale i atraktivnost otočnoga prostora Hrvatska se ističe  obilježjima reljefa. Naša obala je visoka, strma i stjenovita što prostoru daje posebnu čar. Odmah iza obale uzdižu se planinski lanci Učke, Velebita, Svilaje, Kozjaka, Mosora i Biokova.

Osim fizionomskih prednosti hrvatske obale zanimljivo je i važno sagledati kako su kapaciteti za prihvat plovila raspoređeni duž hrvatske obale? Od 363 luke, lučice, sidrišta i marina, kvarnerski, zadarski i dubrovački akvatorij ih sadrže 60%. Ipak, ponajviše zbog Nacionalnog Parka Kornati, najatraktivniji je šibenski akvatorij (Sl.1.). Po posjećenosti slijedi istarsko (gdje je općenito veća posjećenost turista) i zadarsko područje (nautičkim turistima je ovo područje posebno zanimljivo zbog većeg broja otoka što pridonosi zanimljivosti arhipelaga).


Sl.1. Promet nautičara u Hrvatskoj po regijama 2001.g.

U ukupnom turističkom prometu Hrvatske nautički turizam čini tek 7% od ukupnih dolazaka ili 2% ukupnih noćenja 2001.godine. Ipak, bilježi dinamične stope rasta. U zadnjih 5 godina turistički promet nautičara je udvostručen a prosječne godišnje stope rasta iznosile su oko 15%. Zanimljiv je i podatak da su 2001.g. nautičari činili 76.4% stalnih gostiju u Hrvatskoj. Usprkos svim iznesenim činjenicama može se konstatirati da se nautički turizam u Hrvatskoj još uvijek nije u potpunosti afirmirao.

Kretanje i karakteristika nautičkih turista u Hrvatskoj

Većina nautičara koji dolaze u Hrvatsku dolaze iz razvijenih država Europe, dok domaći gosti čine samo 1/10 nautičara (Sl.2.)! Razlog ovakvog nesrazmjera između broja domaćih i stranih nautičara možemo potražiti u činjenici da ovaj oblik turizma zahtijeva turiste nešto veće platežne moći, da Hrvati još nisu otkrili čari nautičkog turizma a možda ponajviše činjenica da općenito u svim oblicima turizma u Hrvatskoj, Hrvati čine vrlo mali postotak.Ukupan broj nautičkih turista u stvarnosti je nešto veći budući da dosta gostiju sidri na «divlje» pa neki nisu ni evidentirani.

 
Sl.2. Broj noćenja nautičkih turista u Hrvatskoj

Tendencija nautičara je da krstare obalom i otocima (njih 71%) dok njih manji dio (25%) borave u matičnoj luci odakle odlaze na izlete.

Nautičare dijelimo na one koji imaju svoj brod i koji su u čarteru (iznajmljen brod). Oni koji su u čarteru sveukupno manje troše ali dnevno po osobi više (zbog najma broda) od onih koji imaju svoj brod. Ipak, oni sa svojim brodom ostaju duže jer ne moraju platiti najam.

Nautičari kratko borave na jednom mjestu (u tome je Hrvatska vrlo atraktivna – nudi pregršt prekrasnih mjesta za posjetiti), dan do dan i pol dok ukupni boravak iznosi dva do tri tjedna. Naravno, još duže ostaju oni izvan čartera.
Kod nautičkog turizma manje je naglašena sezonalnost od stacioniranog (maritimno-odmorišnog) što daje mogućnost produžene sezone (Sl.3.). Produžena sezona je nešto za čime teži hrvatski turizam a nautički turizam to omogućava. Međutim, izgleda da se to još nije prepoznalo budući da dosta marina radi samo u sezoni.


Sl.3. Mjesečna distribucija turističkog prometa u Hrvatskoj 2001.g.

Konkurentnost hrvatskog nautičkog turizma

Najveći konkureti Hrvatskoj u nautičkom turizmu su ostale zemlje u Sredozemlju – Italija, Grčka, Španjolska, Francuska i Turska.

Hrvatska ima prednost u prirodnim ljepotama, pejzažnoj slikovitosti i ekološkoj očuvanosti što su važna obilježja za razvoj i budućnost nautičkog turizma ali nije dovoljno! Kvaliteta ponude hrvatskih marina ne može se usporediti s ponudom marina u ostalim europskim zemaljama. Neki od pokazatelja kvalitete nautičkih luka su postojanje fitness-centara, saune, škole ronjenja, jedrenja, jahanja i zabavnih sadržaja. Potencijalni gosti to traže, a hrvatske marine imaju eventualno jedno od navedenog. Neke hrvatske marine su još na stepenici zadovoljavanja osnovne infrastrukture poput zadovoljavajućih sanitarija ili restorana. Naravno, čast iznimkama.

Zbog relativno velike fizičke udaljenosti i dosadašnjeg neadekvatnog kvalitetnog stanja hrvatskih prometnica Hrvatska nije toliko pristupačna onim srednjoeuropskim i zapadnoeuropskim nautičarima koji dolaze cestom. Za razvoj nautičkog turizma iznimno je važan i zračni promet.

Uz razvijenu mrežu zračnih luka u receptivnom području vlasnici plovila mogu brzo i udobno stići do receptivnog područja. S tim u vezi, ukoliko postoje infrastrukturni uvjeti i dovoljno kvalificirane radne snage moguće je ponuditi servisiranje i sidrenje plovila u marinama tokom cijele godine što lokalnoj ekonomije donosi bitne financijske efekte.
Hrvatskim marinama potrebno je restrukturiranje i repozicioniranje. Marine konstantno traže nova ulaganja a mi to malo teže pratimo. Izlaz se vidi u restrukturiranju već postojećih luka koje bi nadogradnjom postale marine. Na taj način bi se izbjeglo betoniranje prirodnih površina (jer bi se marina razvijala na već postojećoj infrastrukturi koja bi bila osnova). Sljedeći prijedlog je izgradnja privatnih marina što bi si mogli priuštiti samo bogatiji poduzetnici ali tako bi se podignula kvaliteta same marine.

Kornati – raj za nautičare

Kornati su otočni arhipelag u srednjem Jadranu. Cijeli arhipelag je površine od 320km2. Sastoji se od 98 otoka otočića i hridi te čini najrazvedeniji otočni ekosustav u Jadranu. Otoci su većinom manje površine a prosječna površina otoka je 0,47km2. Dva najveća otoka (Kornat i Žut) čine 70% ukupne površine Kornata a samo je 9 otoka s većom površinom od 1km2. Unutar kornatskog arhipelaga nalazi se Nacionalni Park Kornati. NP obuhvaća Donje Kornate, odnosno otok Kornat i ostalih 87 otoka (koji su većinom mali otočići). Sve ovo potvrđuje inzularnost i razvedenost ovog područja. To su kvalitete koje traže nautičari i zato je ovo područje nautičarima najzanimljivije u cijelom Jadranu. Atraktivnost ovog područja nam potvrđuje i veći i izraženiji porast broja nautičara na Kornatima u usporedbi s ostalim dijelom obale (usporedba 2001. na 2002.). Usporedba s prijašnjim godinama je nemoguća jer podaci ne postoje. Također iz toga nepostojanja podataka vidimo da je Republika Hrvatska tek nedavno postala zainteresirana za ovaj oblik turizma te prepoznala u njemu veliko značenje za razvoj hrvatskog turizma.


Sl.4. Porast broja turista i noćenja u nautičkim lukama (2001. = 100)

Postavlja se pitanje koliko marine u nacionalnim parkovima negativno utječu na okolš. Bez obzira što neki navode da marine ne nagrđuju prirodu već ju čak i upotpunjuju, smatram da su marine u nacionalnim parkovima vrlo labilan sustav. Tu je potrebna veća kontrola nego na drugim područjima upravo zbog svojih prirodnih vrijednosti. Osim toga, NP Kornati je većinom nenaseljen (sedmorici stalnih stanovnika je stvarno boravište također upitno) te svaka veća koncentracija ljudi može poremetiti prirodnu ravnotežu. Ipak, razvoj se ne može zaustaviti a nautički turizam je savršeni oblik turizma (i jedini prihvatljiv) za ovo područje te ga se ne smije zaustaviti. Neupitno je da su marine na tom području nužne, ali moraju biti na visokoj razini organiziranosti kako bi ljepota parka ostala netaknuta.