Naslovna TemeObrazovanje i znanost Pedeseta obljetnica Geografskog horizonta

Pedeseta obljetnica Geografskog horizonta

Ivan Zupanc

Prije 50 godina izašao je prvi broj časopisa Geografski horizont. Geneza pokretanja Geografskog horizonta bila je odluka III. kongresa geografa bivše Jugoslavije da Geografsko društvo Hrvatske, prema mandatu kojeg je dobilo na kongresu, počinje s izdavanjem časopisa. Iz uvodne riječi prvog broja saznajemo da «časopis treba da bude u prvom redu izvor solidne informacije» kao i «pozornica suradnje geografa».


Sl.1. Prvi broj izašao je kao dvobroj, a na naslovnici je fotografija Dubrovnika

Uvodna riječ iz koje izvire misao vodilja pokretanja časopisa završava rečenicama: «Geografski horizont je namijenjen prije svega školi, a preko škole i čitavom društvu. Zadaća mu je da širi i produbljuje geografski vidik, jača međusobno poznavanje i poštivanje i time pridonosi svjetskom miru i ujedinjavanju. To je uzvišena zadaća naše struke – i dužnost nas geografa. Neka Geografski horizont, koji počinje na opću želju, prate naša ljubav i suradnja – a to će sigurno donijeti željeni rezultat.» Taj prvi broj, ustvari dvobroj (br. 1-2) imao je 60 numeriranih stranica. Na koricama je crno-bijela fotografija Dubrovnika koja ilustrira članak Veljka Rogića: Naše morske luke. Josip Roglić (Geografija i geografi u suvremenom odgoju) i Josip Riđanović (Arktik) autori su druga dva članka. Preostale dvije rubrike bile su: prilozi i vijesti te prikazi.


Sl.2. Promjena vizualnog identiteta naslovnice počevši s brojem 3 iz 1958. Na fotografiji je “Rajna kod Bingena”

Od tada pa do danas tiskan je 91 broj Geografskog horizonta od čega 51 dvobroj, 32 jednobroja i 8 četverobroja. Nažalost, zbog objektivnih i subjektivnih razloga posljednji broj (br. 2) je izašao za 2001. godinu. Od tih 47 godina, sedam godina (1958.-1964.) izlazila su po tri broja (br. 1-2, 3, 4). Tada je naklada dostizala i 10.000 primjeraka (Kurtek 1964, 2). Najviše, čak trideset godina izdavala su se po dva broja, a deset godina po jedan broj (osam godina četverobroj: 1-4 i dvije godine dvobroj: 1-2). Kroz proteklo razdoblje ustalile su se i neke rubrike: članci, prilozi-vijesti, izmjena iskustava, iz nastavne prakse, obavijesti, poznati geografi, prikazi, kratke vijesti-kronika… Te su rubrike ispunile 7341 stranicu koliko je do sada objavljeno (6023 u prvih 40 godina prema Pejnoviću 1995, 1+1318 str. 1995.-2001.).


Sl.3. Broj 1-4 iz 1985. i novi redizajn. Na naslovnici: “Pogled na grad Korčulu”


Sl.4. Prepoznatljiva plava boja. “Mt. Hood-zaštićeno područje ugaslog vulkana u Oregonu” na koricama broja 1-4 iz 1988.

Tematski, prilozi su bili zastupljeni iz svih tadašnjih republika, a sadržajno su prevladavali članci o geografiji Hrvatske od čega treba izdvojiti niz tada aktualnih priloga litoralne tematike kojima se snažno oblikovala svijest o jadranskoj orijentaciji u okviru vrednovanja geografskog položaja zemlje (Pejnović 1995, 1).

Valja se zahvaliti i dosadašnjim urednicima: dr. Veljko Rogić (1955.-1957.) uredio je 5 brojeva; dr. Pavao Kurtek (1957.-1984.) čak 58 brojeva (!); dr. Mirko Brazda (1985.-1989.) 6 brojeva; dr. Zlatko Pepeonik (1990.-1994.) 10 brojeva; dr. Dane Pejnović (1995.-2000.) 10 brojeva i dr. Sanja Lozić (2001.) 2 broja. Zahvalu je neizostavno poslati i na adresu Miljenka Počakala koji je 18 godina (od br. 1-4/1975. do br. 1/1992.) kao tehnički urednik, «odradio» 28 brojeva Geografskog horizonta.


Sl.5. Novi redizajn za novu generaciju: brojevi 2/1993. i 2/1996.

Geografski horizont se nalazi u krizi već duže vrijeme o čemu dovoljno govori neizlazak (može li se to još zvati kašnjenjem?) posljednja četiri broja te naklada koja se svela na 1000 primjeraka. Geneza kriza datira nešto dublje u prošlost. Spomenimo da je već u prvom broju stajalo obvještenje uredništva: «Zbog materijalnih i suradničkih poteškoća ovaj broj izlazi sa zakašnjenjem i kao dvobroj». Usprkos tome, Geografski horizont se u prvom desetljeću izlaženja profilirao kao ugledni časopis. Nakon toga prestaje biti glasilo Saveza geografskih društava bivše Jugoslavije te sve napore oko daljnjeg izlaženja preuzima Geografsko društvo Hrvatske. U trećem desetljeću izlaženja, dakle poslije 1975. godine, slijedi drugi stres uzrokovan reformama u školstvu i promjenama u nastavnim planovima i programima u kojima je geografija izgubila položaj jedne od temeljnih nastavnih disciplina pa interes za Geografski horizont naglo opada što je smanjilo tiražu (Brazda 1985, 1).


Sl.6. Novi redizajn od broja 1/2001. Na koricama je stalagmit u Jami Vodarici


Sl.7. Posljednji svezak: br. 2/2001. Na naslovnici je karta rijeke Mississippi iz 1699. godine

Novija kriza, osim nedostatkom materijalne potpore, uzrokovana je sve većom dostupnošću i razmjenom informacija znanja, prvenstveno putem interneta, ali i pojavom mjesečnih časopisa koji su, iako se samo dijelom bave i geografskom problematikom zasitili tržište. Nedavno izabrano uredništvo na čelu s urednicom dr. Bornom Fürst-Bjeliš nastojat će nadoknaditi zaostatke (veći dio zaostalih brojeva je pripremljen za tisak) te osigurati kontinuirano izlažanje. Ostvarenje tog prvotnog cilja, uz redizajn časopisa, osigurat će nastavak tradicije širenja geografskih horizonata.

Povezane objave

GEOGRAFIJA.HR
Obrazovni portal Hrvatskog geografskog društva i
Geografskog odsjeka Prirodoslovno-matematičkog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu

©2023 Geografija.hr. Sva prava pridržana.

Skip to content