Razgovor s Nikolom Cvjetićaninom – geografom koji želi pokrenuti ruralni turizam u visućkom kraju (istočna Lika)

28. listopada 2003. |
Pogledajte sve članke na karti
Gdje se nalazi Visuć?

Naselje Visuć nalazi su u općini Udbina. Smješteno je u Visućkom polju, koje je  jugoistočni izdanak Krbavskog polja. Polje je usječeno u Ličku Plješivicu, a prostire se uz cestu Udbina – Donji Lapac u duljini od 10 km. Samo naselje Visuć disperznog je tipa, karakteristično za naše planinske krajeve.

Kakva je današnja gospodarska situacija u visućkom kraju?

Ovo je tradicionalno stočarski kraj. Međutim, nakon Drugog svjetskog rata otvoreno je nekoliko industrijskih pogona u Udbini (pilana, tvornica plastičnih traka), koji su nažalost nakon Domovinskog rata zatvoreni zbog nedostatka radne snage.

Depopulacija je danas je glavni problem ovoga kraja. Ovdje trenutno živi oko 50 stanovnika, koji su uglavnom starije životne dobi i nižeg stupnja obrazovanja, stoga se radi o osiromašenom i izumrlom kraju. S druge strane, za značajniju turističku valorizaciju ovog područja potrebna je jača agrarna baza, školovano stanovništvo i inicijativa za pokretanje takvih projekata.

Zašto smatrate da bi visućki kraj bio privlačan potencijalnim turistima?

Najveće prednosti ovog područja su njegove prirodno-geografske osobitosti –  atraktivan planinski prostor smješten na 800-900 m nadmorske visine, usječenost u masiv Ličke Plješivice, gdje se najviši vrhovi izdižu iznad 1600 m (najviši je Ozeblin s 1657 m), planinska klima, čist zrak te ekološki očuvan prostor bogat šumama. U planu je i osnivanje Parka prirode Lička Plješivica ili Regionalnog parka Una-Plješivica.

Ostale osobitosti visućkog kraja su autohtona gastronomska ponuda, koja uključuje zdravu hranu i domaće specijalitete – ličke pole (pečeni krumpir), basa (svježi sir), škripavac (sir), domaća janjetina, domaća rakija, gljive i sl.

Značajna prednost ovog kraja također je i prometna dostupnost (blizina autoceste i državne ceste) te blizina ostalih značajnih turističkih odredišta – NP Plitivička jezera, Cerovačke pećine, NP Paklenica, Park prirode Velebit i dolina Une.

Koji oblici turizma i aktivnosti su mogući u visućkom kraju?

To su na prvom mjestu planinarenje, brdski biciklizam, jahanje (u perspektivi), gljivarstvo, travarenje, paragliding, foto safari, skijaško trčanje te gastro turizam.

Kakva je današnja turistička ponuda?

Nažalost, današnja turistička ponuda je oskudna. Jedini kapacitet za smještaj je Baukova dolina, koja nudi smještaj samo za deset osoba i spada u kategoriju planinarskog doma. Još uvijek nema markiranih staza za planinarenje i brdski biciklizam, ali njihova je izrada u planu. Postoji i mogućnost organiziranog odlaska na rafting na rijeci Uni. Najveći problem je oskudna opskrba autohtonim proizvodima, jer je zbog loše demografske slike ovog kraja, agrarna proizvodnja vrlo mala.

Kako ste došli na ideju o pokretanju ruralnog turizma u Visuću?

Po struci sam geograf i već se pet godina bavim turizmom, iako u drugom obliku (agencijski posao), ali brojna iskustva stečena u drugim područjima u zemlji i inozemstvu  ponukali su me da i sam pokušam nešto učiniti na vlastitom imanju i u naslijeđenoj kući staroj preko stotinu godina.

Kako na razvoj ovog kraja gleda novi prostorni plan općine Udbina, koji je pred donošenjem?

Budući da surađujem na izradi toga plana, ta tematika mi je poznata. Težište razvoja općine je ekološka agrarna proizvodnja jer se ovdje nalaze neka od najčišćih tala u Hrvatskoj koje svakako treba vrednovati. Tu je i Park prirode Lička Plješivica koji će zaštititi veliki dio ovog područja, a svakako se s time se nadovezuje i razvoj turizma u ruralnom prostoru.

Koje su poteškoće s kojima se suočavate?

U prvom redu to je infrastruktura – loša električna mreža  i nedostatak vodovodne mreže – što pogotovo predstavlja problem u ljetnoj sezoni, jer onemogućava prihvat većeg broja gostiju. Istodobno, ne postoji veći broj domaćinstava zainteresiranih za bavljenje ovakvom vrstom turizma, nema komplementarnosti, odnosno međusobne povezanosti poljoprivredne proizvodnje i turizma, još uvijek nisu osnovane udruge koje bi se bavile razvojem turizma u ovom kraju.

Na koji profil gostiju računate?

Budući da veći dio godine radim i boravim u Zagrebu, dosadašnji dolasci su uglavnom bili vikendom i to domaćih gostiju (biciklisti, planinari, geografi). Osim već navedenih mogućnosti za razvoj boravišnog turizma, u planu su i jednodneveni dolasci gostiju s Plitvica ili s mora na degustaciju domaćih proizvoda i sudjelovanje u proizvodnji domaće rakije. Ovaj kraj je poznat po proizvodnji rakije od šljiva i krušaka, tako da bi vjerojatno gostima bilo vrlo zanimljivo vidjeti kako se rakija proizvodi (edukativni karakter).

Kakva su očekivanja?

Kao proizvod nove prostorne realnosti nastojanja države i županije za razvojem ovakve vrste turizma i ovakvih pionirskih projekata, u narednom razdoblju od pet do deset godina predviđam da će ruralni turizam postati značajna grana razvoja gospodarstva u ovom prostoru što će pripomoći i djelomičnom demografskom oporavku visućkog kraja.

Zahvaljujemo Vam na ovom razgovoru i želimo Vam puno uspjeha u ostvarenju Vaših planova.

Hvala vama.

Autorski tim www.geografija.hr ugodno se osjećao kod svoga domaćina i ovom prilikom pozivamo sve zainteresirane da se i sami uvjere u to.

Razgovor vodili i uredili: Vuk Tvrtko Opačić i Vera Graovac